O području

Područje grada Ozlja nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije, zauzima površinu od 179,4 četvornih kilometara na kojoj su smještena mnogobrojna pitoreskna sela i zaselci sa ukupno 6 837 stanovnika (popis 2011.).
Ozaljsko područje smješteno uz donji tok Kupe i njene desne pritoke Dobre odlikuje se zanimljivom geografskom raznolikošću – slikoviti predjeli južnih ogranaka žumberačkih planina, blagi brežuljci vivodinsko-vrhovačkog vinogorja, široke i plodne pokupske ravnice te ribom bogatih 9 jezera Šljunčare. Najviši vrhovi područja su Vodenica (537 mnv) i Sveta Gera (1 178 mnv).
Poput širom otvorene povijesne knjige, ozaljsko je područje još nebrušen turistički dragulj. Obiluje prirodnim ljepotama, ali i kulturno povijesnim spomenicima te je idealno mjesto za izlet, od Karlovca udaljeno 18 km, 50 km od Zagreba i 120 km od Rijeke. Svakako je najpoznatiji po Starom gradu Ozlju - gradu Zrinskih i Frankopana, oko kojeg su, poput skrivenih bisera, prosute brojne manje poznate ali ništa manje vrijedne znamenitosti koje upotpunjuju čaroliju samoga Ozlja čekajući da budu otkrivene i viđene očima znatiželjnih posjetitelja. Tu govorimo o planski građenom srednjovjekovnom naselju Trg koje njeguje tradicijsko umijeće pletenja čipke i izrade jalbe – ženske kapice, zatim Vrhovac, naselje u kojem svaka kuća nosi prezime zanata kojom se bavila; Vivodina koja će vas svojim slikovitim vinogradima i vinskim podrumima podsjetiti na Toscanu; ljepota prirodnog parka Žumberak; dvorci i plemićke kurije u Jaškovu, Zorkovcu, Grdunu, Hrašću, Vrhovcu (Plepelić-dvor), Trešćerovcu i Gornjem Pokupju te mnoge druge.

Područje Grada Ozlja zaprema površinu od 179,37 km2 i prostorno je najveća među srednje velikim jedinicama lokalne samouprave na području Karlovačke županije, gdje čini 4,95% sveukupne površine županije.

Prometna povezanost

Područje Grada Ozlja nije izolirano u prostoru Republike Hrvatske, kako izgleda pri prvom pogledu na kartu. Nalazi se u pograničnom području nedaleko glavnih prometnih tokova; na rubu Karlovačke županije i Središnje Hrvatske. Područje Grada povezuje se sa Belom Krajinom u Republici Sloveniji i Bosanskom krajinom u Bosni i Hercegovini u važnom prometnom čvorištu grada Karlovca, najznačajnijem razvojnom središtu unutar ovog dijela Središnje Hrvatske.

Na području Grada Ozlja prevladavaju cestovne prometnice regionalno-županijskog i lokalnog značenja koje služe u međusobnom povezivanju pojedinih njegovih dijelova s neposrednim okolnim prostorima.

Zahvaljujući svojem središnjem položaju gradsko središte Ozalj od pojedinih je naselja unutar Grada udaljeno 1-20 km, dok je udaljenost od drugih okolnih važnijih lokalnih središta u njegovom gravitacijskom utjecaju 10-20 km (Krašić 9 km, Kostanjevac 18 km, Draganić 15 km, Žakanje 15 km, Ribnik 20 km i Netretić 20 km), odnosno prema gradskim središtima nadlokalnog značenja 18–65 km (Karlovac 18 km, Jastrebarsko 35 km i Zagreb 65 km), a prema onima u Republici Sloveniji 15–45 km (Metlika 15 km, Črnomelj 30 km i Novo Mesto 45 km).

Zemljopisni položaj

Područje Grada Ozlja nalazi se na krajnjem sjeveru Karlovačke županije, unutar koje na zapadu graniči sa općinama Žakanje i Ribnik, na jugozapadu s općinom Netretić i na jugoistoku s Gradom Karlovcem. Na sjeveroistoku s općinama Žumberak (Kostanjevac) i Krašić te s Gradom Jastrebarsko iz Zagrebačke županije, dok na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu s Republikom Slovenijom, po čemu ima značenje pograničnog područja.

U ovom području nalaze se međunarodni granični prijelaz Jurovski Brod (izvan područja Grada Ozlja) na međunarodnoj magistralnoj cesti Karlovac-Metlika, državni granični prijelaz Krmačina na regionalnoj cesti Krašić-Vivodina-Metlika te pogranični prijelazi Brašljevica, Ostriž, Liješće i Brezovica Žumberačka na lokalnim cestama na području Žumberka.

Kao najviši vrhovi na području Ozlja izdižu se Vodenica sa 537 mnv i Sveta Gera sa 1178 mnv. Vivodina, Vrhovac te Zorkovački bregi polukružno otvaraju početak pokupske nizine kroz koju, nakon posljednje brane – hidro elektrane, polagano teče rijeka Kupa. S druge strane od Vodenice do Svetičkog Hrašća i Erjavca zatvara se luk ispod kojeg mirno protječe bogata i hladna rijeka Dobra.